Ovogodišnji, četvrti po redu Brazilski dani, koji se održavaju od 19. do 21. listopada 2016., imaju kao temu dva problema sadašnjice: obrazovanje i migraciju.
Radi se o iznimno aktualnim događajima i tematici koja seže i dotiče sve zemlje danas iznimno globaliziranog svijeta. Pozvani sudionici iz Brazila kroz film, književnost i glazbu, odnosno radionice i okrugli stol predstavit će svoju zemlju i njezine specifičnosti kako bi je približili hrvatskoj, posebno pulskoj publici.
Nužnost i važnost bavljenja navedenim problemima, za koje se prečesto govori da nemaju rješenja, čini ove Brazilske dane još bližima hrvatskim poteškoćama i unutrašnjim sukobima po pitanju, primjerice, kurikularne reforme ili preraspodijele i primanju izbjeglica. Posjetitelji će se moći na najraznolikije oblike približiti Brazilu, kako bi onda mogli i sami mogli malo bolje razumjeti svoje mjesto u nestabilnoj sadašnjosti.
Četvrte Brazilske dane u Puli podupiru Ministarstvo kulture i Grad Pula.
Osim Milana Puha, koji će po potrebi konsekutivno prevoditi programe, u Puli kao predavači gostuju Gregório Bačić, Katia Gavranić, Thais Wenczenovicz i Rodrigo Espiuca.
Ovogodišnje Brazilske dane u Puli otvaraju i zatvaraju dvije domaće umjetnice: pjesnikinja Maja Klarić i kantautorica Elis Lovrić, koje su svojim umjetničkim izražajima povezale Brazil i Hrvatsku.
Program:
- 19. listopada, 18 sati (Središnja knjižnica): predstavljanje putopisne poezije Maje Klarić (zbirke Quinta Pitanga i Vrijeme badema)
- 20. listopada, 13.10 sati (Gimnazija Pula): radionice Škola sve u tri: učenici, roditelji i profesori
- 20. listopada, 18 sati (Središnja knjižnica): Klasa ili razred: portret - predstavljanje dokumentarnog uratka
- 21. listopada, 13.10 sati (Gimnazija Pula): radionice Škola sve u tri: učenici, roditelji i profesori
- 21. listopada, 18 sati, (Središnja knjižnica): okrugli stol: Izbjeglice u Brazilu: primjeri rada i djelovanja civilnog društva
- 21. listopada, 19 sati (Središnja knjižnica): Elis Lovrić - Preko sedam mora: Brazil pronalazi Istru.
Sudionici:
- Gregório Bačić uspješni je pisac, u Brazilu je objavio nekoliko knjiga i ogleda te je producent kultne emisije Provocações (Provokacije) na TV Culturi, gdje su kroz intervjue i prikaze predstavljeni svi važniji umjetnici i kulturni djelatnici koji su doprinijeli kako brazilskoj tako i svjetskoj kulturi. Gregorio Bačić poznat je i po prvom kritičkom dokumentarnom filmu o odnosu klase i obrazovanja u Brazilu – Retrato de classe (Klasa ili razred: portret) s početka 1970-ih.
- Katia Gavranić voditeljica je Odjela za kulturu hrvatskog doma u Sao Paulu – „Sociedade Amigos da Dalmácia“ (Društvo prijatelja Dalmacije), gdje organizira radionice i predavanja vezana uz hrvatsku kulturu. Autorica je knjige Croácia: cozinha e memória dálmata u kojoj obrađuje tematiku useljavanja Hrvata u Brazil, kao i prenošenje kulture kroz kulinarstvo. Ova spisateljica afirmirala se i na polju filmske umjetnosti i produciranja kao voditeljica projekta prikazivanja kratkometražnih filmova sa sjeveroistoka Brazila, kulturno jako bogatog, no ekonomski siromašnog kraja, iznimno iseljenički orijentiranog.
- Thais Wenczenovicz predavačica je na Sveučilištu savezne države Rio Grande do Sul i aktivistica koja radi na polju ljudskih prava, posebno novih izbjegličkih i useljeničkih zajednica u Brazilu. Bavi se tematikom useljavanja slavenskih zajednica u Brazil i njihovim prilagođavanjem novim prilikama te razvijanjem novih i specifičnih lokalnih kulturnih obrazaca. Također, aktivna je u projektima koji se tiču prirode, tj. okoliša i memorije kao nužnog preduvjeta za očuvanje navedenih elemenata. Djeluje i na području novih medija i njihovog korištenja u obrazovanju, kao i na povećanju pravde i ljudskih prava među useljeničkim i izbjegličkim zajednicama.
- Rodrigo Espiuca, po zvanju odvjetnik koji je magistrirao na temu „Horizontalne (ne)efikasnosti osnovnih ljudskih prava u pravnoj državi“, aktivist je koji radi na zaštiti haićanskih useljenika u saveznoj državi Rio Grande do Sul te njihovom uključivanju u javni život. Aktivan je i u civilnom sektoru gdje pomaže pri uspostavljanju dijaloga između lokalnih vlasti i useljenika i izbjeglica. Na akademskoj razini je objavio je niz radova o situaciji Haićana i drugih naroda te njihovom obrazovanju i nužnosti stvaranja preduvjeta za njihovo prihvaćanje (tečajeva portugalskog jezika, prevođenja i priznavanja sveučilišnih diploma itd.)
- Elis Lovrić, kantautorica i akademska glumica iz Rapca, svojim jedinstvenim glazbenim izričajem već 15 godina aktivna na istarskoj i hrvatskoj glazbenoj sceni. Svoj rad najčešće posvećuje materinjem labinjonskom dijalektu, koji je okrunila projektima ''Kolarići''i ''Kanat od mora'', čime je započela intenzivnu promociju ovog ponekad ljudima teško razumljivog govora u cijelom svijetu, ali i pjesama na drugim jezicima (talijanskom, engleskom, njemačkom, poljskom) kojima oplemenjuje svoj repertoar.
- Maja Klarić, putopjesnikinja, diplomirala je engleski jezik i književnost i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, s diplomskim radom na temu „Suvremeni hrvatski putopis“. Radi kao književna prevoditeljica za razne nakladničke kuće u Hrvatskoj za koje prevodi umjetničku i znanstvenu literaturu. Također je prevodila za razne kulturološke časopise i Hrvatski radio. Dobitnica je UNESCO/Aschberg stipendije za rezidencijalni boravak na otoku Itaparica, Brazil, 2012. te stipendije organizacije MOKS za rezidencijalni boravak u Estoniji (Mooste, Tartu). Objavila je tri zbirke putopisne poezije: Život u ruksaku (2012.), Quinta Pitanga (2013.) i Nedovršeno stvaranje (2015.) te novu zbirku Vrijeme badema (2016.), kao i niz pojedinačnih tekstova, poeziju i kraću prozu u novinama i časopisima Zarez, Quorum, Knjigomat i Poezija... Zastupljena je u antologijama Erato 2004. (Zagreb), Rukopisi 32 (Pančevo), Ja sam priča (Banja Luka), Sea of Words (Barcelona) i Castello di Duino (Trst).
