Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom obilježava 30 godina Odsjeka i pokretanja studija hrvatskoga jezika i književnosti na pulskome sveučilištu.
U rubrici Što čitam? profesori i profesorice kroatistike preporučuju knjige za čitanje, i to stručnu literaturu i beletristiku.
Preporuke kreću upravo u ožujku je se simbolično obilježava i Mjesec hrvatskoga jezika. Međunarodni dan materinskoga jezika 21. veljače uzet je kao početak Mjeseca hrvatskoga jezika, a završetak je 17. ožujka, na dan objave Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika iz 1967. godine.
Upoznajmo pulske kroatiste i kroatistice kroz prizmu onoga što čitaju i proučavaju, i to u objavama koje će ići svaka dva tjedna. E-brošura svih preporuka bit će uskoro dostupna za preuzimanje na mrežnim stranicama knjižnice, a tiskane letke u prostorima Knjižnice.
Blaženka Martinović, jezikoslovka, bavi se akcentologijom, sociofonetskim istraživanjima, akademskim diskursom i rodnom lingvistikom. Planinari i fotografira.
Što čitam?
Od stručne literature i publicistike izdvajam autorice Deborah Cameron, Mislavu Bertoša i Tatjanu Pišković i njihove radove iz rodne lingvistike, a za usko kroatističke teme preporučujem knjige suvremenih autora i autorica poput Mihaele Matešić, Lade Badurina, Krešimira Mićanovića, Ivana Markovića i Mate Kapovića, i to svima onima koje zanima suvremen i nov pogled na standardizaciju hrvatskoga jezika. Riječ je o izdanjima koja otvaraju nove teme i poglede u kroatistici. Koga zanima kognitivna znanost i kognitivna lingvistika, tj. što nam jezik može reći i otkriti o ljudskome mozgu i umu, kod nas se time bavi, na zanimljiv način kroz metafore, Kristina Štrkalj Despot, a od brojnih stranih autora izdvojila bih Raya Jackendoffa čiju nam je knjigu Praktični vodič kroz mišljenje i značenje prijevodom približila jezikoslovka Anita Peti-Stantić. A ako vas zanima što se događa s čitateljskim/čitateljevim mozgom u digitalnome svijetu, potražite autoricu Maryanne Wolf. Od popularne znanosti izdvajam i Lucy Cooke, britansku zoologinju, koja kroz prizmu životinjskoga svijeta pojašnjava rodne uloge, što je posebice zanimljivo i za feminističku lingvistiku koja problematizira biologizam i (pseudo)dokaze.
Od književnih djela preporučujem nobelovke Annie Ernaux i Han Kang i djela koja ponovno problematiziraju rodne uloge i stilove života. Od domaćih autorica izdvajam Olju Savičević Ivančević koja u Pismima čitateljici u fokus stavlja ženski identitet i iskustvo kroz dnevničke zapise. Novakov Slučaj vlastite pogibelji izdvajam prije svega jer je to prvi krimić u kojemu je glavna junakinja, neočekivano, profesorica hrvatskoga jezika. Slovenska autorica Bronja Žakelj i romanu Bijelo se pere na devedeset, ponovno u izvrsnom prijevodu jezikoslovke Anite Peti Stantić, donosi dirljivu priču suočavanja s bolešću majke, gdje iznova odnos žena u obitelji dolazi u prvi plan, a ovdje začinjen i autobiografskim detaljima odrastanja u 70-im i 80-im godinama prošloga stoljeća. Na koncu skrenula bih pozornost i na knjigu Beskraj u trsci Irene Vallejo, španjolske filologinje, koja donosi istraživanje „o nastanku najvažnijeg oruđa slobode koji je ljudski rod stvorio” - knjige. Naime, svi pamte ispričane i pročitane priče, topli glas u sjeni noćnih svjetiljki pored uzglavlja. Djela su to koja se neizravno tiču identiteta (podrijetla i odrastanja) i rodnih tema pa je ovdje riječ o tome da ono što danas čitam u slobodno vrijeme prožima i ono čime se i profesionalno bavim.
