Dana 21. veljače obilježava se dan jezika kojim se spontano služimo od najranije dobi. Njegovo je obilježje raznovrsnost dijalektalnih i žargonskih riječi pa se po tome razlikuje od strogo normiranoga standardnog jezika. Naime, učenici znaju kako njihovi nastavnici reagiraju na opravdanje da nisu napisali domaću zadaću jer su “morali pomagati starcima da pofarbaju ogradu”. U ovom slučaju nije problem samo u nenapisanoj zadaći i pitanju je li razlog za neobavljanje dužnosti stvaran ili izmišljen. Problem je, naravno, u učenikovu odabiru riječi jer škola je ustanova u kojoj roditelje ne smijemo iz ljubavi nazivati “starcima” ili govoriti o “farbanju” kada trebamo bojiti ili ličiti. U školi učimo standardni jezik kojem je temelj štokavsko narječje, te shvaćamo da se tim jezikom tamo moramo služiti u razgovoru s nastavnicima. Isto vrijedi i za druge situacije koje zahtijevaju službeni oblik komunikacije. Srećom, nismo uvijek ograničeni u odabiru riječi.
U knjižnici ćemo naići na čitav niz romana ili pjesama napisanih na jeziku koji odudara od standardnog. Stoga ćemo ove godine Međunarodni dan materinskog jezika posvetiti domaćim autorima koji u svojim djelima intenzivno rabe žargon i dijalekt.
Kad pripovjedač ili književni lik u romanu koriste određene izraze i rečenične formulacije, to može biti važno sredstvo njihove karakterizacije, što znači da na taj način zaključujemo kojem društvenom sloju, supkulturi, mjestu ili generaciji pripadaju.
U pjesmama će pak pisac iz Istre na jednom od dijalekata čakavskog narječja zasigurno izravnije i iskrenije izraziti osjećaje nego služeći se standardnim jezikom. S obzirom na to, preporučujemo nekoliko književnih naslova koji će vam dokazati koliku širinu i bogatstvo skriva naš jezik.
Kristian Novak: Črna mati zemla
Ovo je roman o uspješnom mladom piscu Matiji Dolenčecu koji ima stvaralačku i ljubavnu blokadu pa stoga pokušava doprijeti do samog sebe. Saznajemo o njegovu djetinjstvu u međimurskom selu, o smrti oca, osam samoubojstava, dva demona, gubitku prijatelja, o velikim mitovima i lokalnim legendama, otvorenom povijesnom prijelomu 1991., svakodnevnim lažima, osjećaju krivnje, okrutnosti, samoći i ljubavi.
U romanu nalazimo dijaloge pisane na međimurskom dijalektu.
Dalibor Šimpraga: Kavice Andreja Puplina
Monolozi gradskog frajera Žendre iz hrvatske postratne svakodnevice ispripovijedani žargonom urbane kajkavštine i nabijeni agresivnošću i psovkama. Zorno se prikazuje suženi manevarski prostor "izgubljene generacije devedesetih" u formi kratkih, ali cjelovitih priča s događajima ili doživljajima prepričanim na "kavici s frendom iz kvarta".
Senko Karuza: Vodič po otoku
Knjiga kratkih priča u kojima ovaj suvremeni hrvatski književnik govori o otočkom životu koji je istovremeno divan i tužan, težak i lagodan, ispunjen čežnjom za novim i boljim i odlučnošću ostanka...
Ivo Balenović: Metastaze
Vrlo zanimljiv prvijenac autora koji svoj identitet skriva iza imena Alen Bović. Ovdje se pojavljuju raznovrsni likovi – od ovisnika do kvartovskih nasilnika, no sve redom pripadnika ne jedne već više 'izgubljenih' generacija kojima su devedesete ponudile samo ponešto drugačije načine za preživljavanje mahom besciljne i destruktivne svakodnevice, a koja traje još i danas.
Viktor Ivančić: Bilježnica Robija K.
Satirička kolumna pisana u formi dnevnika splitskoga dječaka Robija K., autorova alter-ega i bespoštednoga svjedoka nebrojenih apsurda hrvatske svakidašnjice.
6. Simo Mraović: Konstantin Bogobojazni
Radnja je locirana u Zagreb, u vrijeme Domovinskog rata, a pripovjedač je mladi pjesnik nezainteresiran za rat i politiku. Izlasci, druženja mladih, opijanja i lake droge, seks - sve to se izmjenjuje s ratnim situacijama, deložacijama iz stanova, strahom od mobilizacije i sl. Roman je prožet humorom.
Drago Orlić: Filmski versi
Na istarskoj čakavštini autor sklapa mozaik vlastitih iskustava u pjesmama koje imaju naslove filmskih klasika.
Vlado Bulić: Putovanje u srce hrvatskoga sna - sedam linkova na jedan blog
Roman je ispripovijedan kroz osam priča-poglavlja koja obuhvaćaju jedan mlad, još nedovršen život u kojemu se već steklo civilizacijsko iskustvo dugo nekoliko stoljeća, do raspada i stvaranja novog identiteta u cyber-svemiru. Ovo je djelo o generaciji koja se i vremenski i prostorno našla na granici.
