Pretraži katalog knjižnice ili web stranicu

Događanja

Odrasli
Mladi

Bloomsday 2024: otvorenje izložbe "Seamus Heaney: Listen Now Again"

Seamus Heaney: Listen Now Again naziv je izložbe o liku i djelu irskog pjesnika i prevoditelja, dobitnika Nobelove nagrade za književnost, koja gostuje u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula u okviru manifestacije Bloomsday u Puli. Izložbu je 14. lipnja 2024. u izložbenom prostoru Središnje knjižnice (Kandlerova 39) otvoro veleposlanik Republike Irske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Ruaidhri Mark Dowling.

Seamus Heaney: Listen Now Again vodi posjetitelje kroz život i djelo pjesnika, otkrivajući unutarnje i vanjske sile koje su oblikovale njegov rad. Istražuje njegov kreativni proces kroz originalne rukopise, pisma, neobjavljena djela, dnevničke zapise, fotografije, osobne artefakte i multimedijske snimke. Nastala je na temelju opsežne arhive koju su Seamus Heaney i njegova obitelj darovali Nacionalnoj knjižnici Irske 2011. godine.

Bloomsday u Puli ove se godine održava od 14. do 16. lipnja 2024. na više gradskih lokacija, a cjelokupni program manifestacije možete pronaći ovdje.


Seamus Justin Heaney irski je pjesnik (Castledawson, Sjeverna Irska, 13. 4. 1939. – Dublin, 30. 8. 2013.). Studirao je u Belfastu, gdje je kasnije radio kao nastavnik; 1960-ih bio je predvodnik skupine mlađih sjevernoirskih pjesnika. Od 1972. živio je u Dublinu, potom bio profesor pjesništva na Harvardu (1986.), a 1989. i u Oxfordu. Pjesništvo mu je isprva ukorijenjeno u zavičajnom seoskom okružju iz mladosti, obilježeno snažnim fizičkim osjećajem tog okoliša te modernom oskudnošću pjesničke naracije. Zasnivajući poslije svoje zrelo pjesništvo na povijesnim implikacijama jezika i riječi, preispitujući njihovo suvremeno značenje, ušao je u živi društvenopolitički kontekst svoje domovine. Univerzalizirajući njezine dramatične nacionalne i kulturne sukobe, pokazao se i u esejima dubokim poznavateljem europskog i američkog pjesništva, ali istodobno i kao umjetnik koji te sukobe zna prevladati bez odricanja od nacionalnog identiteta. To mu je postignuće donijelo 1995. Nobelovu nagradu za književnost. Djela: Smrt prirodnjaka (Death of a Naturalist, 1966.), Vrata u tamu (Door into the Dark, 1969.), Prezimljavanje (Wintering Out, 1972.), Sjever (North, 1975.), Postaje (Stations, 1975.), Preokupacije (Preoccupations, 1980.), Izabrane pjesme 1965.–75. (Selected Poems 1965–1975, 1980.), Nove izabrane pjesme 1966–87 (New Selected Poems 1966–1987, 1990.), Videći stvari (Seeing Things, 1991.), Ljudski lanac (Human Chain, 2010.), eseji Vladavina jezika (The Government of the Tongue, 1988.) i dr. Objavio brojne prijevode (s latinskog, češkog, ruskog, gaelskog); na osobit se način bavi engleskim jezikom kakav se govori u Irskoj.

PODIJELI: