Dvanaestu Noć knjige, nacionalnu manifestaciju koja se tradicionalno organizira u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) i Dana hrvatske knjige (22. travnja), u Gradskoj knjižnici i čitaonici Pula obilježit ćemo u petak, 21. travnja i subotu, 22. travnja.
Cilj manifestacije je da se diljem zemlje održe događanja u knjižnicama, knjižarama, antikvarijatima, odgojno-obrazovnim i raznim drugim institucijama, ali i u ostalim prostorima „prijateljima knjige“, ne bi li se kroz zajedništvo dijelilo radost čitanja i pisanja.
U fokusu ovogodišnje manifestacije je umjetna inteligencija kao središnja tema: u Središnjoj knjižnici predstavit će se Društvo za robotiku Istra, a predavanje o umjetnoj inteligenciji održat će dr. sc. Ivan Lorencin, dok Knjižnica Vodnjan u suradnji s Infobipom organizira predavanje Ervina Jagatića.
Promišljajući o umjetnoj inteligenciji zapitali smo se i je li ona jednako dobra kad se radi o našim emocijama – možemo li isprogramirati prijateljstvo, radost, zajedništvo, divljenje, nježnost? Odgovor na ova pitanja pokušat ćemo pronaći kroz razgovor uz predstavljanje slikovnice Ti, moja prekrasna djevojčice Nataše Ozmec i u razgovoru s volonterima koji su nam puno pomogli nakon požara koji je u lipnju prošle godine zadesio Središnju knjižnicu. U Noći knjige uručit ćemo im zahvalnice uz glazbeno gostovanje studentica i studenata Muzičke akademije u Puli Sveučilišta Jurja Dobrile.
Nismo izostavili ni ovogodišnje književne obljetnice pa su u pripremi virtualne izložbe o Mariji Jurić Zagorki, prvoj hrvatskoj profesionalnoj novinarki i jednoj od najčitanijih hrvatskih književnica, te velikom piscu iz razdoblja hrvatske moderne Antunu Gustavu Matošu, i to u povodu 150. godišnjice njihova rođenja.
PETAK, 21. travnja
- Središnja knjižnica (Kandlerova 39)
17 – 19 sati: Robotička igraonica i umjetna inteligencija / u suradnji s Društvom za robotiku Istra
19 sati: Volonteri, hvala! - druženje s volonterima i podjela zahvalnica / sudjeluju: studentice i studenti Muzičke akademije u Puli
20.30 sati: Ivan: Napiši mi naslov za predavanje o sebi / ChatGPT: "Nalaženje unutarnjeg mira: Putovanje kroz životna iskustva i osobni razvoj” / predavač: dr. sc. Ivan Lorencin
- Quantum - Infobip (Vodnjan)
19.30 sati: Umjetna inteligencija i kako je primijeniti / predavač: Ervin Jagatić, Infobip Group Product Manager / Knjižnica Vodnjan u suradnji s Infobipom
SUBOTA, 22. travnja
- Odjel za djecu i mlade (Kandlerova 39)
11 sati: Subotom u knjižnici: Možemo li isprogramirati ljubav? / predstavljanje slikovnice Ti, moja prekrasna djevojčice / predstavljaju: Nataša Ozmec, Tanja Habrle, Vlasta Prohaska
Više o pojedinim programima možete pronaći u kalendaru događanja.
Sanjaju li roboti električne knjige?
Premda je stigla iz računalne znanosti, umjetna inteligencija ubrzano prerasta u društveni fenomen. Najavljena kao temelj četvrte industrijske revolucije, pred čovjeka postavlja niz izazova te filozofskih i etičkih pitanja, uz čije će odgovore, čini se, biti vezana i sudbina čovječanstva.
Dok razvijamo umjetnu inteligenciju i intenzivno je „hranimo“ ljudskošću, javlja se strepnja pred pitanjem što ćemo (ili koga) točno stvoriti te hoćemo li, kao civilizacija, nešto izgubiti. Moguće odgovore na ta pitanja već desetljećima nudi književnost, i to u žanru znanstvene fantastike, osobito distopije.
Naime, ljudska mašta umjetnu je inteligenciju najavila još u 19. stoljeću, romanom Samuela Butlera "Nigdina" (Erewhon) 1872. godine. U svojevrsnom eseju unutar teksta, naziva "Book of the Machines", inspiriran Darwinovom teorijom evolucije, autor predviđa da bi strojevi mogli razviti svijest. Karel Čapek pak, u čuvenom dramskom tekstu "R.U.R." 1920. godine, prvi put upotrebljava naziv „robot“. U distopijskoj slici svijeta, u kojoj smo robote učinili „previše sličnima“, oni, nezadovoljni svojim statusom, dižu ustanak i uništavaju čovječanstvo.
Daleko od fantazije, u svakidašnjoj praksi, umjetna inteligencija nudi rješenja za brojne probleme suvremenog svijeta, razvijajući korisne proizvode, usluge i sustave. Mnoge od njih koristimo i ne znajući, zahvaćeni revolucijom koja nas vodi u novo doba.
Fascinira li i vas umjetna inteligencija? Može li biti korisna i za knjigu i čitanje? Kako? Zanemarujemo li, oslanjajući se olako na njezina rješenja, vlastite intelektualne resurse? Hoće li umjetna inteligencija u nekom trenutku moći potpuno zamijeniti čovjeka? Može li stroj postati uspješan autor? Što bi to moglo značiti za umjetnost, osobito za književnost?
U vjeri da tehnološki napredak emociju i mudrost nikad neće moći zamijeniti algoritmom, ovogodišnja Noć knjige nada se, uz vašu kreativnu pomoć, iznjedriti prava pitanja i poneki zanimljiv odgovor u vezi s ovim fenomenom.
