Dr. sc. Milan Radošević održat predavanje Suđenje generaciji: vodnjanski antifašisti na Specijalnom sudu 1939. 29. studenoga 2024. u Sali za vjenčanja u Vodnjanu.
Predavanje je posljednje u ovogodišnjem ciklusu programa Upoznajmo Vodnjan - Conosciamo Dignano, koji organiziraju Grad Vodnjan - Dignano, Istarsko povijesno društvo - Società Storica Istriana i Knjižnica Vodnjan - Biblioteca di Dignano.
Program se provodi s ciljem predstavljanja i popularizacije rezultata znanstvenih i stručnih istraživanja iz arheologije, povijesti, povijesti umjetnosti, etnologije, lingvistike, biologije te drugih znanstvenih i umjetničkih polja s područja Grada Vodnjana.
O predavanju: Grad Vodnjan od samih se početaka pozicionirao kao jedno od središta antifašističkog otpora u Istri: tragični sukob iz 1920. godine, poznat kao “Vodnjanska bitka”, označio je prve žrtve u srazu radništva s karabinjerima i fašistima. Unatoč svoj surovosti fašističkog režima tijekom naredna dva desetljeća, Vodnjanci, poput mnogih drugih Istrana, nisu odustajali od otpora i borbe za slobodu. Kako bi suzbila rastući antifašistički pokret, fašistička vlast pod vodstvom Benita Mussolinija osnovala je 1926. godine Specijalni sud za zaštitu države (Tribunale Speciale per la Difesa dello Stato). Do 1943. godine pred ovim sudom osuđeno je 182 stanovnika s područja današnje Istarske županije i riječkog područja. Zajedno su osuđeni na ukupno 1517 godina zatvora, a petorica su pogubljena. Godine 1939., među optuženicima su se, uz istaknute pulske komuniste poput Franje Nefata (budućeg gradonačelnika Pule), Bruna Kosa, Antuna Kapuralina i dr., našla i dvanaestorica Vodnjanaca. Osuđeni su na višegodišnje kazne zbog “sudjelovanja u komunističkoj organizaciji i propagandi”, odnosno umnožavanja i distribucije ilegalnih letaka kojima su se protivili talijanskoj podršci nacionalističko-fašističkim snagama generala Francisca Franca u Španjolskom građanskom ratu. Nakon odsluženja kazni i povratku u Istru pridružili su se NOB-u do konačnog oslobođenja.
O predavaču: dr. sc. Milan Radošević (Pula, 1983.), viši znanstveni suradnik Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci, Područne jedinice u Puli. U okviru znanstvenoga i stručnog djelovanja proučava povijest Istre i Kvarnerskog primorja u XX. stoljeću, posebno političku povijest s naglaskom na antifašizam te socijalnu povijest s naglaskom na javnozdravstvene procese. Već dvadesetak godina aktivno prati i promiče korištenje digitalnih alata u historiografiji, kako u istraživačkom tako i u popularizacijskom aspektu. Sudjelovao u više bilateralnih znanstvenoistraživačkih projekata te bio suvoditeljem projekta „Stoljeće europskog antifašizma. Istra između lokalnog i globalnog“ te “Digitalizacija historiografske literature”.. Objavio je tri autorske i tri uredničke knjige te stotinjak stručnih i znanstvenih radova, osvrta, priopćenja, prikaza, kataloga izložbi. Autor je koncepta i postava Memorijalne kuće Joakima Rakovca. Vanjski je suradnik na doktorskim studijima na Sveučilištu u Kopru (Univerza na Primorskem), Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Dubrovniku pri komentoriranju te ocjenjivanju doktorskih radova kandidata. Suosnivač je i predstavnik Istarskog povijesnog društva.