Ovogodišnji Tjedan istarskih knjižnica održava se od 23. do 28. rujna pod sloganom Ženi koja se igra okrenut je društvenoj i umjetničkoj poziciji žena i ukazuje na važnost osnaživanja žena, promociju društvene uloge žena i isticanje važnosti rodne ravnopravnosti.
U okviru programa, u Središnjoj knjižnici u utorak, 24. rujna 2024. prof. dr. sc. Blaženka Martinović održala je predavanje za mlade Jezik i ženino mjesto danas - Odjeci feminističke lingvistike u hrvatskome jeziku. Predavanje je poslušalo stotinjak učenika Tehničke škole Pula, Škole za turizam, ugostiteljstvo i trgovinu Pula te Gimanzije Pula.
O predavanju: Kako žene govore i kako se o ženama govori tema je koja je okupirala feminističku lingvistiku u samim začetcima te grane lingvistike prije pola stoljeća. Uporaba leksema kao što su žena i muškarac, majka i otac, maćeha i očuh, gospođa/gospođica i gospodin i sl. često je stereotipizirana ("Voziš kao baba.", "Što ti je, ženska glavo?", "Podnesi to muški!") te je takva diskriminirajuća i društveno nepoželjna. Primjerima iz medija te iz rječnika hrvatskoga jezika prikazujemo kakvo je stanje danas, kakav je položaj žena u hrvatskome jeziku (na putu od "nježnijega spola" do "žene zmaja") i do kakvih je pomaka došlo u leksikografskim djelima, tj. jesu li postali rodno simetrični. U izlaganju ćemo se dotaknuti i gramatičkoga muškoga roda koji se smatra generativnim u jeziku s gramatičkim rodom kao što je hrvatski te dati nekoliko naputaka za rodno osjetljivu, neutralnu i uključivu komunikaciju.
O predavačici: Blaženka Martinović redovita je profesorica na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Puli. Rođena je 1977. u Novoj Gradiški te nakon gimnazijskoga obrazovanja dolazi na studij u Pulu. Studirala je i diplomirala hrvatski jezik i književnost i povijest. Doktorirala je iz područja normativne akcentologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu. Od 2003. predaje na Filozofskome fakultetu u Puli standardnojezične kolegije. Bila je i lektorica hrvatskoga jezika na Sveučilištu u Indiani u SAD-u. Objavila je knjige Na putu do naglasne norme (oprimjereno imenicama) 2014. i Naglasak na naglasku 2021. (u suautorstvu s E. Pletikos Olof i J. Vlašić Duić). Glavna su područja njezina interesa normativna akcentologija, ortografija, akademski diskurs i feministička lingvistika. Detaljniji životopis pogledajte ovdje.
