Agroekologija kao multidisciplinarni pristup prehrani naslov je predavanja koje je 12. svibnja u Središnjoj knjižnici održala Sunčana Pešak.
Predavanje u sklopu projekta Zelena knjižnica organizirali su Društvo bibliotekara Istre i Gradska knjižnica i čitaonica Pula.
Riječ ekologija ima isti korijen „oikos“ kao i riječ ekonomija i obje u izvornom značenju označavaju brigu o kući, domu, okolišu, ali i zajednici ljudi koja u njemu živi. U agroekološkim sustavima ljepilo koje povezuje zajednice je hrana, njena proizvodnja, distribucija i potrošnja. Opisujući agroekosustave i suptilne veze koje određuju njihovu unutarnju dinamiku podržavajući život u njima, definiramo agroekologiju kao zasebni sustav u suprotnosti sa velikim, industrijaliziranim i globaliziranim sustavima proizvodnje, distribucije i potrošnje hrane. Usprkos tome što nas mediji i agrarne politike uvjeravaju da je industrijski sustav proizvodnje i sustav distribucije hrane kroz trgovačke lance jedini učinkovit i profitabilan, u stvarnosti se oko 70% hrane u svijetu proizvodi na malim gospodarstvima, a više od 80% malih proizvođača prodaje svoje proizvode na lokalnim tržištima. Predavanje govori o tome kako agroekologija odgovara na izazove današnjice te klimatsku i društvenu krizu kojoj svjedočimo.
Sunčana Pešak završila je studij uređenja krajobraza na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, a daljnjim usavršavanjem stekla je diplomu permakulturne dizajnerice. Pored rada u struci, trenutno je programska koordinatorica Hrvatskog saveza udruga ekoloških proizvođača. Savez je trenutno partner na projektu Mediteranska karavana: učimo i dijelimo znanja o agroekologiji što za cilj ima popularizaciju koncepta agroekologije i uspostavljanje alata za prikupljanje i dijeljenje znanja o agroekološkim praksama. No agroekologija nije samo vezana za projekte nego čini poseban životni stil koji Sunčana istražuje i primjenjuje već više od 25 godina kroz rad i život u nizu udruga koje se bave selom, uzgojem hrane, permakulturom, prehrambenim suverenitetom, očuvanjem tradicijskih sorata bilja, solidarnim eko grupama, zagovaranjem kvalitetnijih ruralnih i poljoprivrednih politika i drugo.
