"Sonetni vijenac" Franca Prešerna kroz ilustracije Mihe Maleša

09.02.17. Događanja Središnja knjižnica

Izložba "Sonetni vijenac" Franca Prešerna kroz ilustracije Mihe Maleša / "Sonetni venec" Franceta Prešerna z ilustracijami Mihe Maleša svečano je otvorena u Središnjoj knjižnici 9. veljače 2017.

Otvorenje su svojim prisustvom uveličali Fabrizio Radin, zamjenik gradonačelnika grada Pule, dr. Smiljana Knez, veleposlanica Republike Slovenije, Breda Ilich Klančnik, povjesničarka umjetnosti, i Travica Maleš Grešak, umjetnikova kći, kao i Srečko Maček iz Osrednje knjižnice Celje te vokalno-instrumentalna skupina Kitarkon.

Izložba je organizirana u povodu 170-godišnjice prve objave Sonetnog vijenca u zbirci Poezije dóktora Franca Prešerna (1847.), 80-godišnjice prvog izdanja Sonetnog vijenca s ilustracijama Mihe Maleša (1937.), 20-godišnjice faksimila prvog izdanja Sonetnog vijenca s ilustracijama Mihe Maleša (1997.), 30-godišnjice smrti Mihe Maleša (1987.) te Prešernovog dana, slovenskog kulturnog praznika (8. veljače).

Grafičar, pisac, restaurator, slikar, urednik, izdavač Miha Maleš, (6. siječnja 1903., Jeranovo u Kamniku - 24. lipnja 1987., Ljubljana) stvarao je u Cirkvenici, Voćinu, Zagrebu, Kamniku, Ljubljani, Pragu. Na poziv slovenskog književnog povjesničara i prešernovca Franca Kidriča 1930-ih godina Miha Maleš uključio se u stvaranje Prešernovog albuma te je 1937. objavio 180 numeriranih primjeraka ilustracija Sonetnog vijenca Franca Prešerna. Radi se o 30 crno-bijelih linoreza, koji su ekvivalent stihovima. Svaki sonet Maleš je predstavio u dvije grafike, čiji nazivi su uzeti iz prvoga stiha kvartine i prvog stiha tercine.

Izložba Sonetni vijenac Franca Prešerna kroz ilustracije Mihe Maleša uključuje svih 30 linoreza s komentarom i tiskanim izdanjima (1937.,1997.) s pratećom literaturom o Francu Prešernu i Mihi Malešu.

Autorica izložbe je Breda Ilich Klančnik.

Organizatori izložbe su Gradska knjižnica i čitaonica Pula i Osrednja knjižnica Celje, a suorganizatori Slovensko kulturno društvo Istra Pula i Galerija "Miha Maleš" Zg. Rečica pri Laškem i Muzej Kamnik. Održavanje izložbe poduprli su Ministarstvo kulture RH, Grad Pula i Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu.

Miha Maleš (6. siječnja 1903. u Jeranovu nad Kamnikom - 24. lipnja 1987. u Ljubljani) školovao se na odjelu za kiparstvo Umjetničko-obrtničke škole u Ljubljani, Akademiji za umjetnost u Zagrebu, u privatnoj školi Zu St. Anna u Beču, a školovanje je dovršio 1927. na grafičkoj školi u Pragu.

Afirmirao se u grafici koristeći najrazličitije tehnike, u crtežu, ilustraciji, u uljnom i crkvenom freskoslikarstvu. Svoje zamisli ostvarivao je u keramici, tapiseriji i tehnici vitraža. Bavio se i fotografijom. Njegov likovni svijet odlikuju elegantna i ležerna linija te meki lirski osjećaj. Posebno je rado posezao u bogatu folklornu predaju Slovenaca i drugih naroda. U traganju za skladom forme i ritma slijedio je fovistički slikarski princip. Za svoj rad dobio je više priznanja i nagrada – najznačajnija Prešernova nagrada dodijeljena mu je godine 1977.

Posebno mjesto u Maleševu opusu zauzima galerija portreta slavnih Slovenaca. Među značajnim likovnim stvaraocima prošloga stoljeća u Sloveniji upravo je Maleš posvetio najviše pozornosti liku našeg najvećeg pjesnika – Franceta Prešerna. Za života Prešerna nije naslikao ni bilo kako prikazao nitko od njegovih suvremenika, dok je posthumno njegov lik zaintrigirao brojne slikare, grafičare i kipare sve do današnjih dana. Kada se Maleš pridružio dr. Francu Kidriču pri oblikovanju "Prešernovog albuma" (1949.), on je pored vlastitih u taj album uvrstio još i iznenađujući broj prikaza portreta svojih kolega, koje je poticao i u ilustriranju pojedinih pjesama. Svojom izvornom ilustracijom Maleš je opremio brojne Prešernove stihove (Dekletam, Strunam, Pod oknom), a kao najznačajnija likovna oprema njegove poezije u našu se svijest utisnula serija tridesetak gravura posvećenih "Sonetnom vijencu". Prvo numerirano izdanje u crno-bijeloj verziji Maleš je objavio u vlastitoj bibliografskoj nakladi godine 1937., a nekih dvadeset godina kasnije, godine 1959., u fovističkom duhu i bojom obogaćeno izašlo je i drugo izdanje koparskog nakladnika Založba Lipa. Grafički listovi za to drugo izdanje predstavljaju središnji dio gostujuće izložbe u pulskoj knjižnici.

                                                                                                                                                                                  Breda Ilich Klančnik